视频 | 《愈见微光》看美小护如何放下心结、华丽蜕变

Kne?evina Lihten?tajn Fürstentum Liechtenstein
Zastava Grb
Himna: "Oben am jungen Rhein" ("Iznad mlade Rajne")
Polo?aj Lihten?tajna na karti Polo?aj Lihten?tajna
Glavni grad		Vaduz
Slu?beni jezik		njema?ki
Dr?avno ure?enje
? Princ		Hans-Adam II
? Premijer		Brigitte Haas
Zakonodavstvo
Nezavisnost		26. decembar 1805. nakon Bratislavskog mira
Povr?ina
? Ukupno		160,4 km2 (214.)
? Vode (%)		zanemariv
Stanovni?tvo
? Ukupno		33.987 (procjena 2006) (211.)
? Gusto?a		210/km2
Valuta		Franak (CHF)
Vremenska zona		CET (UTC+1) - ljeti CEST (UTC+2)
Pozivni broj		+423
Internetska domena		.li

百度 　　记者从多家中介了解到，此前已经有中介与买卖双方签订合同或协议的做法。

Kne?evina Lihten?tajn (njem. Fürstentum Liechtenstein) malena je dr?ava u srednjoj Evropi, bez izlaza na more. Grani?i sa ?vicarskom na zapadu i Austrijom na istoku. Reljef je planinski, ?to je pogodovalo razvoju planinskog (skija?kog) turizma. Poznata je i kao porezni raj. Glavni grad je Vaduz. Unato? svojoj maloj povr?ini, Lihten?tajn nije jako urbaniziran (kao ?to je to npr. Kne?evina Monako). Lihten?tajn je najmanja zemlja na svijetu u kojoj se govori njema?ki jezik, te jedina evropska zemlja ?ije susjedne zemlje tako?er nemaju izlaz na more.

Historija

Prostor dana?nje teritorije Lihten?tajna neko? je pripadao rimskoj provinciji Raetia. Ovaj prostor je vijekovima izlazio iz evropskih strate?kih interesa i u pro?losti je imao jako mali uticaj na razvoj historije.

Dinastija Lihten?tajn po kojoj je kne?evina dobila svoje ime dolazi iz dalekog dvorca Lihten?tajn u Donjoj Austriji (Nieder?sterreich) koji je bio u posjedu dinastije Lihten?tajn od 1140. godine do 13. vijeka kad su izgubili vlasni?tvo nad njime. Od 1807. pa sve do danas dvorac je ponovno u njihovom vlasni?tvu. Dinastija Lihten?tajn je tokom historije dobila mnoge posjede u Moravskoj, ?leskoj, Donjoj Austriji i ?tajerskoj. Me?utim, ve?ina ovih je bila pod feudalnom vla??u ostalih plemi?kih porodica "vi?ih" titula, a pogotovo pod vla??u raznih porodi?nih linija porodice Habsburg. Zbog toga ?to nije imala niti jedan posjed koji je dr?ala direktno pod svojom vla??u dinastija Lihten?tajn nije imala svoje mjesto u Kraljevskom parlamentu Svetog Rimskog Carstva (Reichstag).

Porodica Lihten?tajn je ?eljela svoj posjed na kojem bi imala direktnu vlast uz cara Svetog Rimskog Carstva na ?ijem bi se teritoriju nalazio taj posjed. Nakon nekog vremena je porodica Lihten?tajn kupila gospodstvo Schellenberg (1699) i grofoviju Vaduz 1712. Ti posjedi su bili jedino pod vla??u vladaju?ih grofova i pod vla??u Svetog Rimskog Carstva.

Karlo VI, car Svetog Rimskog Carstva, proglasio je Kne?evinu (Fürstentum) Lihten?tajn 23. januara 1719. godine. Dao joj je ime u ?ast Antona Floriana od Lihten?tajna. Tog dana je Lihten?tajn tako?er postao zemlja - ?lanica Svetog Rimskog Carstva.

Napoleon Bonaparte je 1806. godine napao Sveto Rimsko Carstvo. U Svetom Rimskom Carstvu su se sru?ili svi politi?ki i upravni sistemi. Franjo II, car Svetog Rimskog Carstva, je abdicirao i raspustio Sveto Rimsko Carstvo. Iz tog razloga Lihten?tajn nije imao vi?e nikakvih obaveza prema vladarima izvan svojih granica. Od 25. jula 1806. godine, kad je osnovana Rajnska Konfederacija (?iji je ?lan bio princ od Lihten?tajna) zemlja je bila pod neizravnom za?titom, odnosno vladavinom Napoleona I. To je trajalo sve do 19. oktobra 1813. kad je raspu?tena Rajnska Konfederacija.

1818. godine je vlast pripala Ivanu I, ali je bila ograni?ena. 1818. godine je tako?er prvi put vi?en ?lan porodice Lihten?tajn. To je bio princ Alojz. Me?utim, vladar Lihten?tajna se prvi put pojavio u Lihten?tajnu tek 1842. godine.

Na Be?kom kongresu je kreirana Njema?ka konfederacija, ?iji je ?lan postao Lihten?tajn.

Lihten?tajn je jedna od malobrojnih svjetskih zemalja koja je imala vrlo mirnu historiju. Neutralna je zemlja, pa nije u?estvovala u ratovima.

Politika

Lihten?tajn je vi?estrana?ka parlamentarna demokratska monarhija.

Administrativna podjela

Lihten?tajn je podjeljen na 11 op?ina (Gemeinden). Jedna op?ina u Lihten?tajnu ve?inom sadr?i samo jedan grad. 5 od 11 op?ina pripada "Unterland" - a ostale pripadaju "Oberland".

Geografija

Lihten?tajn je smje?ten u dolini Rajne, u Alpama. Cijelu zapadnu granicu Lihten?tajna ?ini upravo ta rijeka, dok je granica s Austrijom ve?inom kopnena. Od sjevera prema jugu ova zemlja duga je samo 24 km. Isto?ni dio uzdi?e se u vi?e predjele, gdje je i najvi?i vrh dr?ave – Grauspitz (2.599 m). Unato? alpskom okru?enju, klima je umjereno planinska. Zimi su planinske padine izvrsno mjesto za zimske sportove.

Povr?ina Lihten?tajna iznosi 160,4 km², a ukupna du?ina granica 77,9 km. Nova istra?ivanja pokazala su da su u prija?njim istra?ivanjima statisti?ari pogrije?ili zbog nepristupa?nog terena. Lihten?tajn je iz tog razloga tek 2006. novim, modernim istra?ivanjima saznao da su njegove granice zapravo 1,9 km du?e.

Lihten?tajn je, uz Uzbekistan, jedna od dvije zemlje u svijetu ?ije susjedne zemlje nemaju izlaz na more, tj. dvostruko kontinentalna zemlja. Jedina je zemlja s dominantnim govornicima njema?kog jezika, a da nema granicu s Njema?kom.

Lihten?tajn je ?esta najmanja nezavisna dr?ava u svijetu. Iza njega su samo Vatikan, Monako, Nauru, Tuvalu i San Marino.

Ekonomija

Unato? svojoj maloj povr?ini i ograni?enim prirodnim resursima, Lihten?tajn je danas jedna od tek nekoliko zemalja u svijetu koje imaju ve?i broj registriranih poduze?a od broja stanovnika. Lihten?tajn danas ima prosperitetnu, jaku, visoko industrijaliziranu ekonomiju. To je postignuto izuzetno malom poreznom stopom (maksimalna stopa je 18%) i lahkim i ne toliko kompliciranim pravilima udru?ivanja. Lihten?tajn uvozi vi?e od 90% energetskih potreba. Kne?evina je u po?tanskoj i monetarnoj uniji sa ?vicarskom, pa je slu?bena valuta ?vicarski franak. Lihten?tajn je ?lanica EFTA-e (Evropskog udru?enja za slobodnu trgovinu).

Stanovni?tvo

Prosje?na o?ekivana ?ivotna dob u Lihten?tajnu je 79,68 godina (76,1 godina za mu?karce i 83,28 godina za ?ene). Smrtnost novoro?en?adi je u prosjeku 4,64 na 1000 novoro?enih. 100% populacije (starije od 10 godina) zna ?itati i pisati.