抓人需谨慎!请珍惜这位年轻志愿者的环保公益心
Aleksander Kwa?niewski | |
---|---|
![]() | |
3. predsjednik Poljske | |
Vrijeme na du?nosti 23. decembra 1995. – 23. decembra 2005. | |
Prethodnik | Lech Wa??sa |
Nasljednik | Lech Kaczyński |
Li?ni podaci | |
Ro?enje | Bia?ogard, Poljska | 15. novembar 1954
Politi?ka stranka | nijedna (za vi?e vidi "Alijansa Demokratske Ljevice") |
Supru?nik | Jolanta Kwa?niewska |
Zanimanje | politi?ar, novinar |
Vjera | agnostik |



Aleksander Kwa?niewski (fonetski: Aleksander Kvasnjevski, Bia?ogard, 15. novembra 1954. godine) je poljski politi?ar i novinar, predsjednik Poljske (1995–2005). U godinama 1985–1989 ministar-?lan Vije?a ministara, 1985–1990 ?lan predsjedni?tva Vije?a za za?titu mjesta borbe i mu?eni?tva, 1988–1991 predsjednik Poljskog olimpijskog komiteta. Osniva? Socijaldemokratije Republike Poljske, ?lan Sejma 1991–1995. u I i II mandatu.
Mladost i obrazovanje
[uredi | uredi izvor]Sin Zdzis?awa Kwa?niewskog (1921–1990) i Aleksandre ro?ene Ba?asz (1929–1995). Njegov otac bio je hirurg i fudbalski sudija. Majka je bila medicinska sestra, nakon udaje se brinula o porodici i nije radila profesionalno.[1]
U mladosti se bavio atletikom u prvoliga?kom klubu BKS Iskra Bia?ogard. 1973–1977 studirao je vanjsku trgovinu na Univerzitetu u Gdanjsku. Nije zavr?io studije.[2]
Djelovanje u Narodnoj Republici Poljskoj
[uredi | uredi izvor]Bio je glavni i odgovorni urednik studentskog nedeljnika ?itd“ (1981–1984), zatim glavni urednik ?Sztandar M?odych“ (?Barjaka mladih“, 1984–1985). Suosniva? prvog poljskog ?asopisa posve?enog kompjuterizaciji ?Bajtek“, koji je osnovan 1985.[3]
U mladosti je bio aktivista socijalisti?kih studentskih provladinih organizacija na nacionalnom nivou.[3]
Godine 1977. pridru?io se Poljskoj ujedinjenoj radni?koj partiji. Bio je ministar-?lan Vije?a ministara za mlade 1985–1987, a potom i predsjednik Odbora za omladinu i fizi?ku kulturu (1987–1990). Od oktobra 1988. do avgusta 1989. bio je ministar bez portfelja i predsjednik Socijalno-politi?kog odbora Vije?a ministara. U godinama 1988–1991 bio je na ?elu Poljskog olimpijskog komiteta.[3]
Od februara do aprila 1989. bio je u?esnik Okruglog stola. U okviru toga bio je, zajedno sa Tadeuszom Mazowieckim i Romualdom Sosnowskim, kopredsjedavaju?i Tima za sindikalni pluralizam.[4] Na parlamentarnim izborima 1989. godine neuspje?no se kandidirao za Senat.[5]
Politi?ka aktivnost u Tre?oj Poljskoj Republici do 1995
[uredi | uredi izvor]U januaru 1990., zajedno sa Leszekom Millerom i Józefom Oleksyjem, postao je suosniva? Socijaldemokratije Republike Poljske (kasnije Alijansa Demokratske Ljevice, polj.:Sojusz Lewicy Demokratycznej, SLD), kojom je predsjedavao do 1995. godine. U godinama 1991.–1995. bio je narodni poslanik u Sejmu. Punio je funkciju predsjednika poslani?kog kluba SLD-a.[6][7]
Godine 1995. u?estvovao je na predsjedni?kim izborima kao kandidat SLD-a. Tokom predizborne kampanje, pitanje obrazovanja Aleksandra Kwa?niewskog izazvalo je kontroverzu, jer je u parlamentarnim anketama izjavio da je visoko obrazovan. U drugom krugu izbora odr?anom 19. novembra 1995. godine suo?io se sa Lechom Wa??som, koji je tra?io reizbor. Pobijedio je sa 51,7% glasova . Vrhovni sud je rezolucijom od 9. decembra 1995. usvojenom sa odnosom glasova 12:5, odlu?io da la?ne informacije koje je Kwa?niewski dao o njegovom obrazovanju ne mogu uticati na ishod izbora, odbaciv?i prijavljene proteste i time priznav?i izbore kao validne.[8]
Kandidovao se za reizbor na predsjedni?kim izborima 2000. godine. Na glasanju 8. oktobra 2000. osvojio je 53,9% glasova, pobediv?i u prvom krugu.[9]
Predsjednik Republike Poljske
[uredi | uredi izvor]Dana 23. decembra 1995. godine, Aleksander Kwa?niewski je polo?io zakletvu kao predsjednik.
Kao predsjednik ugostio je, izme?u ostalih, i predsjednike Sjedinjenih Dr?ava Billa Clintona (1997) i Georgea W. Busha (2001. i 2003.), papu Ivana Pavla II tokom njegovog hodo?a??a u Poljskoj (1997., 1999., 2002.), cara Japana Akihita (2002.), britansku kraljicu Elizabetu II (1996.). Krajem 2004. godine, tokom tzv. narand?aste revolucije u Ukrajini, postao je posrednik na inicijativu ?eonida Kuczme. Aktivno je u?estvovao u razgovorima izme?u Viktora Ju??enka i Viktora Janukovi?a.
26. februara 1999. ratificirao je pristupanje Poljske Sjevernoatlantskom savezu (NATO) tokom zajedni?ke ceremonije s predsjednikom ?e?ke Republike Václavom Havelom.[10]
16. aprila 2003. godine predvodio je poljsku dr?avnu delegaciju na samitu Evropske unije u Atini, tokom kojeg je potpisan sporazum o pristupanju EU. 23. jula iste godine ratifikovao je ugovor o pristupanju Republike Poljske. Poljska je pristupila EU 1. maja 2004. godine.
17. marta 2003. na zahtjev premijera Leszka Millera, donio je odluku o kori?tenju poljskog vojnog kontingenta u ja?ini do 200 vojnika kao dio snaga me?unarodne koalicije da doprinese provo?enju rezolucije Vije?a sigurnosti Ujedinjenih nacija br. 1441 od 8. novembra 2002. i povezane prethodne rezolucije Vije?a sigurnosti UN-a od strane Iraka. Misija poljskog kontingenta zavr?ena je 2008. godine.
Aleksander Kwa?niewski je kokreirao projekat i u?estvovao u kampanji za ustavni referendum 25. maja 1997. za usvajanje Ustava Republike Poljske, koji je potpisao 16. jula 1997. godine.
Aleksander Kwa?niewski je pomilovao 4.245 ljudi tokom dva mandata, a odbio je da pomiluje 2.112 ljudi.
Aktivnosti nakon predsjedavanja
[uredi | uredi izvor]Nakon ?to je napustio funkciju, nastavio je svoju aktivnost kao dio fondacije Aleksandra Kwa?niewskog ?Amicus Europae“ osnovane 2004.[11]
Od 2006. godine kao gostuju?i profesor predavao je, izme?u ostalih, i na Univerzitetu Georgetown.[12]
Godine 2007. izabran je za predsjednika programskog vije?a koalicije lijevog centra Ljevica i Demokrate. Iste godine je objavljeno da ?e Aleksander Kwasniewski biti kandidat za premijera ako ova stranka pobijedi. On je 21. oktobra 2007. godine, nakon slabijeg od o?ekivanog izbornog rezultata Ljevice i Demokrata, objavio da se povla?i iz politike.
Privatni ?ivot
[uredi | uredi izvor]
U novembru 1979. o?enio se Jolantom Konty. Iz ovog braka dolazi njihova ?erka Aleksandra. 2005. godine, na kraju drugog predsjedni?kog mandata, par se vjen?ao u crkvenoj kapeli u palati.[13][14]
On se deklarira kao agnostik.[15] Istovremeno je podr?ao uklju?ivanje pozivanja na kr??anstvo u preambulu ugovora o uspostavljanju Ustava za Evropu.[16]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Sadowski, Grzegorz; Ple?niak, Rafa?; Dzier?anowski, Marcin; Kucharski, Dariusz; Rudnik, Andrzej (27. 3. 2005). "Wybierzmy przesz?o??!". Wprost (jezik: poljski). Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ Krasowski, Robert (2014). Czas gniewu : rozkwit i upadek imperium SLD. Warszawa. str. 22. ISBN 978-83-7700-148-6. OCLC 889651700.
- ^ a b c "kwasniewskialeksander.pl". kwasniewskialeksander.pl. Arhivirano s originala, 27. 10. 2015. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ Kto jest kim w Polsce : informator biograficzny. Lubomir Mackiewicz, Anna ?o?na (3 izd.). Warszawa: Wydawnictwo Interpress. 1993. str. 375. ISBN 83-223-2644-0. OCLC 30018861.CS1 odr?avanje: others (link)
- ^ "Obwieszczenie Państwowej Komisji Wyborczej z dnia 8 czerwca 1989 r. o wynikach g?osowania i wynikach wyborów do Senatu Polskiej Rzeczypospolitej Ludowej przeprowadzonych dnia 4 czerwca 1989 r." isap.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Pose? Aleksander Kwa?niewski". orka.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.[mrtav link]
- ^ "Pose? Aleksander Kwa?niewski". orka.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.[mrtav link]
- ^ "Trzy ?ledztwa w sprawie Kwa?niewskiego". wiadomosci.gazeta.pl (jezik: poljski). 3. 6. 2006. Arhivirano s originala, 12. 5. 2007. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Obwieszczenie Państwowej Komisji Wyborczej z dnia 9 pa?dziernika 2000 r. o wynikach g?osowania i wyniku wyborów Prezydenta Rzeczypospolitej Polskiej, zarz?dzonych na dzień 8 pa?dziernika 2000 r." isap.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Ustawa z dnia 17 lutego 1999 r. o ratyfikacji Traktatu Pó?nocnoatlantyckiego, sporz?dzonego w Waszyngtonie dnia 4 kwietnia 1949 r." isap.sejm.gov.pl. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Fundacja Amicus Europae". kwasniewskialeksander.pl. Arhivirano s originala, 16. 2. 2023. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Aleksander Kwa?niewski zarabia 100 tys. dolarów". Bankier.pl (jezik: poljski). 13. 2. 2007. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Tajny ?lub Kwa?niewskich". Nowo?ci Dziennik Toruński (jezik: poljski). 8. 1. 2006. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Kwa?niewscy razem ju? od 30 lat! A ?lub brali dwa razy". Fakt24.pl (jezik: poljski). 20. 12. 2009. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ "Kwa?niewski dla KP: politykierstwo to koszmar". KrytykaPolityczna.pl (jezik: poljski). 26. 2. 2008. Arhivirano s originala, 2. 3. 2008. Pristupljeno 16. 2. 2023.
- ^ Evans-Pritchard, Ambrose (4. 6. 2003). "Atheist premier attacks lack of Christianity in EU constitution". telegraph.co.uk (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 2. 2023.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]Aleksander Kwa?niewski na Wikimedia Commonsu
- "Biuro Aleksandra Kwa?niewskiego Prezydenta RP 1995-2005". kwasniewskialeksander.pl. Arhivirano s originala, 16. 2. 2023. Pristupljeno 16. 2. 2023.