活动预告!重庆第五届"爱在公租房"社区邻里节
| Mihail Gorba?ov | |
|---|---|
.jpg) | |
| Vo?a Sovjetskog Saveza | |
| Vrijeme na du?nosti 11. mart 1985 – 25. decembar 1991. | |
| Prethodnik | Konstantin ?ernjenko |
| Nasljednik | – |
| Li?ni podaci | |
| Ro?enje | Mihail Sergejevi? Gorba?ov 2. mart 1931. Privoljnoje, Sovjetski Savez |
| Smrt | 30. august 2022 (91 godina) Moskva, Rusija |
| Politi?ka stranka | KPSSSR (1952–1991) |
| Supru?nik | Raisa Gorba?ov (1953–1999) |
| Potpis |  |
Mihail Sergejevi? Gorba?ov (ruski: Михаил Сергеевич Горбачёв; 2. mart 1931 – 30. august 2022) bio je ruski i sovjetski politi?ar, posljednji vo?a Sovjetskog Saveza od 1985. do 1991. godine. Ideolo?ki, Gorba?ov se u po?etku dr?ao preovla?uju?e interpretacije marksizma–lenjinizma, iako se okrenuo ka socijaldemokratiji po?etkom 1990-ih godina.
Smatran jednom od najzna?ajnijih li?nosti druge polovine 20. vijeka, Gorba?ov je i dalje bio predmet kontroverzi. Dobitnik je ?irokog spektra nagrada, uklju?uju?i Nobelovu nagradu za mir, na?iroko je hvaljen za svoju klju?nu ulogu u okon?anju Hladnog rata, uvo?enju novih politi?kih sloboda u Sovjetskom Savezu i toleriranju pada marksisti?ko-lenjinisti?ke administracije u isto?nim zemljama i centralnoj Evropi, te ujedinjenju Njema?ke. Sa druge strane, u Rusiji ga ?esto ismijavaju zbog ubrzanja raspada Sovjetskog Saveza, doga?aja koji je donio pad globalnog utjecaja Rusije i ubrzao ekonomsku krizu.
Porodica i djetinjstvo
[uredi | uredi izvor]Mihail Sergejevi? Gorba?ov, kako glasi njegovo puno ime i prezime, ro?en je 2. marta 1931. godine u mjestu Privoljnoje (dana?nja Ukrajina) na radost oca Sergeja i majke Marije (ro?. Pantelejevna;koja je za razliku od sina i mu?a pravoslavne vjere. Gorba?ovljevi preci doselili su se u Privoljnoje krajem ?etrdesetih godina 19. vijeka. O samom mjestu dovoljno govori podatak da Privoljnoje ima jednu jedinu poplo?anu ulicu i oko tri hiljade stanovnika koji ?ive u kolibama. Gorba?ovljevi su mjestu ostavili i svoj pe?at. Tako je u mjesnoj knjizi poginulih u 2. svjetskom ratu upisano nekoliko Gorba?ova, a jedan od prljavih putova u selu neslu?beno je poznat kao Gorba?ovljeva ulica.
U 2. svjetskom ratu je u?estvovao i Gorba?ovljev otac koji je ranjen na ruskom frontu. Poslije rata je radio kao voza? traktora na kolektivnom dobru, a preminuo je 1977. godine. "Iza?ao je ujutro nahraniti stoku i naprosto se sru?io i umro", ka?e Grigorij Gorlov, biv?i pokrajinski sekretar u Krasnogvardejsku i porodi?ni prijatelj. "Gorba?ov je tada ve? bio pokrajinski sekretar i svi smo bili u Moskvi, neposredno prije po?etka XXV. partijskog kongresa. Iz ministarstva odbrane avionom su ga prevezli na sahranu i vratili iste ve?eri. Bio je ?alostan, dakako, ali sljede?eg jutra bio je prisutan. Nije propustio ni minutu kongresa". Sergej Gorba?ov sahranjen na mjesnom groblju kojim dominiraju grobovi s kri?evima, ali ne i na grobu Gorba?ovljeva oca. Nad njegovim grobom je samo glatki kamen od crnog granita.
U pore?enju sa milonima drugih, Gorba?ov i njegova porodica nisu stradali isuvi?e stra?no u historijskim prekretnocama zemlje. Ni rat ni kolektivizacija je nisu razorili. Obra?ivanje zemlje, u ritmu ?etve i sjetve, dominiralo je njihovim ?ivotom. Ipak se ne mo?e zanemariti skromnost u kojoj je sovjetski vo?a proveo djetinjstvo. Omiljeni obrok u djetinstvu bio mu je - po rije?ima Aleksandra Jakovenka koji je s njim radio na polju - kvas, napitak od fermentiranog hljeba, i holodjec, kuhane svinjske nogice s mrkvom i lukom. Rade?i s ocem i porodicom Jakovenko, Gorba?ov je u mladosti provodio ljeta ?anju?i ?ito na rasklimanom kombajnu S-80. Ekipa Gorba?ov-Jakovenko imala je uspjeha pa im je posve?en veliki naslov na prvoj stranici mjesnog lista Put Ilji?a, 20. juna 1948. godine - Drug S. Gorba?ov spreman za ?etvu. Sljede?e godine dok je poha?ao srednju ?kolu u Krasnogvardejsku njihova ekipa je osvojila Medalju crvene zastave.
?kolovanje
[uredi | uredi izvor]
Kasnije Gorba?ovljevo samopouzdanje na svjetskoj pozornici vu?e korijene iz dramske grupe u kojoj je glumio dok je poha?ao srednju ?kolu. U Krasnogvardejsku je glumio princa Zvjezdi?a u Ljermontovljevoj Maskeradi i Mezgira u Snjeguljici Ostrovskoga. Njegova dramska karijera pridonijela je ja?anju veze sa Julijom Karagodinom, k?erkom siroma?nog u?itelja iz sela Ladbolke. Jedno vrijeme Mihail je ?ivio u njenoj ku?i, a imao je ?ak hrabrosti re?i njezinoj majci da mu se Julija svi?a. Danas to ne izgleda ni?ta posebno ali u to doba takvo ?to je bilo izvan svake uobi?ajenosti. Karagodina tvrdi kako je Mihail nekada znao biti hladan i poslovan. Jednom se na sastanku Komsomola ?to se odr?avao u mjesnom kinematografu jako naljutio na Juliju zato ?to nije na vrijeme zavr?ila novine koje su objavljivali. Uprkos njihovoj bliskosti pred svima joj je prigovorio rekav?i kako nije izvr?ila svoju du?nost. Poslije se pona?ao kao da se ni?ta nije dogodilo, rekao je Juliji: Hajmo u kino. Vidno zbunjena Julija nije znala ?to se de?ava, na ?to je Gorba?ov reagirao rije?ima: Draga moja, jedno nema veze s drugim.
Gorba?ov je u Moskvu stigao u septembru 1950. godine. Na Moskovskom dr?avnom univerzitetu je studirao pravo do 1955, stanovao je u studentskom domu, u sobi koju je dijelio s jo? ?estoricom. Pretrpani dom ?to se raspadao bio je nekada kasarna za vojnike Petra Velikog. Rudolf Kol?anov koji je za vrijeme studija dijelio sobu s Gorba?ovom o njemu ka?e: "Mnogo je radio, znao je slu?ati, bio je tolerantan, pristojan, ali je umnogome bio poput drugih. Ni u ?em nije bio najbolji u?enik. I vjerovao je u ono ?to su nas u?ili o Staljinu. Nije se ?ino kao neki veliki reformator i svjetski vo?a koji samo ?eka da stupi na pozornicu". U sobi ?to ju je Mlynar (?e?ki student i Gorba?ovljev prijatelj iz tog vremena) dijelio sa ?est ratnih veterana studenti bi zaklju?avali vrata i okretali Staljinov portret prema zidu - otkrivaju?i na pozadini amaterski portret carskog dvorjanina - te pili i pri?ali cijelu no?. Ali ?inilo se da Gorba?ov izbjegava piti previ?e. U tomu je bio izbirljiv. - ka?e Kol?anov drugi Gorba?ovljev prijatelj iz studentskih dana. Kol?akov se tako?er sje?a da se Gorba?ov iz biblioteke u domu vra?ao tek oko dva ili tri sata u no?i. Na predavanjima se nije izdvajao iz mase studenata osim jednom prilikom 1952. godine kada je profesor dr?ao predavanje o temi Marksizam i pitanja jezika, govore?i monotono - zapravo ?itaju?i izravno iz Staljinovih djela - Gorba?ov je ustao i rekao: Po?tovani profesore, ?itati znamo i sami. Kako vi tuma?ite tekst i za?to ne bismo raspravljali o tome? Nakon toga pozvan je u dekanov ured na razgovor, ali nije ka?njen. Lev Judovi? i Fridrik Neznanski, dva emigranta koji danas ?ive na Zapadu, a studirali su zajedno s Gorba?ovim sje?aju ga se kao ?vrstoruka?a u Komsomolu koji je dr?ao govore osu?uju?i nedostatke i mane svojih kolega, ?lanova partije. Pi?u?i u jednom emigrantskom listu Neznanski se sje?a da je slu?ao metalni glas sekretara Komsomola Pravnog fakulteta, Gorba?ova, kako tra?i isklju?enje iz stranke za najmanji prekr?aj - od pri?anja neprimjerenih politi?kih viceva do izbjegavanja odlaska na kolektivna dobra.
Na polovini svog petogodi?njeg studija Gorba?ov je upoznao Raisu Maksimovu, studenticu filozofije iz Sibira. Nekoliko Gorba?ovljevih prijatelja je polazilo te?aj plesa i jednoga dana su Gorba?ov i Kol?anov svratili onamo pod izgovorom da ?e im se narugati. Ve? smo bili spremni re?i: Nazivate se pravim mu?karcima, a pogledajte ovo. - ka?e Kol?anov. Ali tada je jedan na? prijatelj, Volo?a Kuzmin, upoznao Mihaila sa svojom plesnom partnericom. Bila je to Raisa Maksimova. Mislim da je za Gorba?ova to bila ljubav na prvi pogled. Upravo kao na filmu. Bila je tako dojmljiva. Po Mlynarovim rije?ima Gorba?ov se svidio Raisi zato ?to nije bio vulgaran. Gorba?ov je diplomirao 1955. i oti?ao u Stavropolj. Ondje je zapo?eo svoj uspon u Komunisti?koj partiji. Mo?da je zanimljivo spomenuti da je ve? s 18 godina Gorba?ov postao kandidat za ?lana komunisti?ke stranke. Razlog u tako ranom interesu za politiku vjerovatno le?i i u tome ?to je Gorba?ovljev djed po majci bio komunist (kasnije i upravitelj kolhoza). Neki izvori ka?u da je upravo on presudno utjecao na rani Gorba?ovljev razvoj, daju?i dje?aku savjete o poljoprivredi i knjige na ?itanje (Pu?kinove pjesme, Ljermontovljeva Junaka na?eg doba) iz neuobi?ajeno dobro opremljene biblioteke.
Politi?ka karijera i protuzakonito preuzimanje vlasti
[uredi | uredi izvor]
Mladi fakultetski obrazovani ?estoki komunist, Gorba?ov je ubrzo upao u o?i partijskoj frakciji koju su predstavljali Fjodor Kulakov iz ministarstva poljoprivrede, ?ef KGB-a Jurij Andropov i glavni ideolog partije Mihail Suslov koji su odlu?ili pru?iti pomo? njegovoj karijeri. U skladu s tim 1970. godine izabran je za prvog sekretara partije u Stavropolu ?to ga je u?inilo jednim od najmla?ih ljudi u Sovjetskom Savezu na tako visokoj dr?avnoj du?nosti. Pod tako mo?nim za?titnicima njegova karijera je krenula ubrzanim putem tako da ve? 1971. postaje ?lan CK KPSS-a. Nakon ?to njegov prvi za?titnik Fjodor Kulakov umire u novembru 1978. naslje?uje njegovu du?nost du?nost sekretara (ministra) za poljoprivredu pri Centralnom komitetu, a iste godine se zastalno seli u Moskvu. Taj meteorski uspon u samo deset godina dosti?e svoj prvi vrhunac u oktobru 1980. godine kada postaje najmla?i ?lan Politbiroa CK KPSS-a. Niti smrt drugog za?titnika Mihaila Suslova tu karijeru ne prekida po?to Jurij Andropov iste 1982. godine postaje novi vo?a Sovjetskog Saveza. Tokom sljede?ih 14 mjeseci Gorba?ov je zajedno s Romanovim najbli?i saradnik te?ko bolesnog ?efa dr?ave ?ija smrt 1984. godine dovodi ovu brzu karijeru pred gotovo nepremostivu prepreku kada pobjednik unutarstrana?ke borbe za vlast te godine postaje zagovornik politike Bre?njeva bolesni Konstantin ?ernjenko.
Ve? u kasnu zimu 1984. godine novi ?ef dr?ave le?i priklju?en na aparate koji ga u bolnici odr?avaju na ?ivotu. U to isto doba Politbiro koji tada ima 15 ?lanova s pravom glasa je ?estoko podijeljen izme?u 7 ?lanova koji podr?avaju Gorba?ova i 8 ?lanova koji podr?avaju Romanova. Kako niko bez obzira na zdravstveno stanje ne o?ekuje smrt ?ernjenka ?lanovi polibiroa su nastavili s svojim normalnim rutinama. Iznenadna smrt vo?e Sovjetskog Saveza nastupa 10. marta 1985. kada se tri ?lana politbiroa koji se protive Gorba?ovu ne nalaze u Moskvi (Grigorij Romanov je u Litvi, Dinmuhammed Kunaev u Kazahstanu i Volodimir ??erbickij u SAD). Koriste?i takav razvoj doga?aja budu?i tvorac Perestrojke protivno zakonu uspijeva nametnuti istoga dana glasanje politbiroa prije nego ?to se vrate njegovi protivnici kojima trebaju 24 sata za povratak u Moskvu. Glasanje je pro?lo po o?ekivanju po?to su svi ?lanovi polibiroa koji podr?avaju njega nalazili u Moskvi tako da je odmah izabran za ?efa Sovjetskog Saveza.
To glasanje je tako?er uz pomo? manipulacija potvr?eno sutradan 11. marta 1985. kada je samo s jednim glasom vi?e izabran za generalnog sekretara CK KPSS-a na izvanrednoj sjednici Centralnog Komiteta KP SSSR.
Reforme
[uredi | uredi izvor]
Do?av?i na vlast Gorba?ov je ve? u svojim prvim govorima po?eo neodre?eno govoriti o nu?nim reformama po?to se Sovjetska ekonomija nalazi u krizi. Dok se pri?alo o takvim nu?nim promjenama prve politi?ke glave su po?ele letjeti u ?istkama koje ne?e stati do propasti dr?ave. U toj prvoj godini ?rtve su bile Romanov i premijer Nikolaj Tihonov koje ?e ubrzo mnogi slijediti. Osim toga jedini konkretni potez postaje po?etak kampanje putem radija, televizije i plakata protiv alkohola. Kako bi se ta kampanja poja?ala dolazi do drasti?nog pove?anja cijena alkoholnih pi?a ?to ?e stvoriti prvi debakl novog ?efa dr?ave. Koliko god je ta politika bila vo?ena dobrim namjerama ona nije dovela do nikakvih pobolj?anja po?to su ljudi po?eli, umjesto kupovine pi?a u prodavnicama, proizvoditi ih u ku?ama i me?usobno prodavati. Jedina konkretna posljedica cijele akcije svega postaje procjenjena ?teta po dr?avnim bud?et u iznosu od 100 milijardi rubalja zbog izgubljenih poreza od prodaje pi?a.
Sljede?a godina prolazi bez novih reformi, ali s iskori?tenom odli?nom prilikom za nove Gorba?ovljeve politi?ke ?istke neistomi?ljenika nakon eksplozije nuklearne elektrane u ?ernobilu tokom tamo?njeg testiranja pogona. Na plenumu Centralnog Komiteta u januaru 1987. godine svijet napokon otkriva Gorba?ovljev san kada on govori o njegovoj viziji budu?eg Sovjetskog poretka. Po njemu politi?ke reforme su trebale dovesti do izbora u kojima se mo?e izabrati izme?u vi?e kandidata, a du?nost ministara ?e mo?i obavljati i osobe koje nisu ?lanovi komunisti?ke partije. Po pitanju ekonomije dr?ava je donesla zakone kojim se tamo?njim kompanijama pove?ava samostalnost kako bi se ovim na?inom krenulo u pravcu stvaranja tr?i?ne ekonomije ?to postaje prvi korak Perestrojke. Niti ova godina ne prolazi bez politi?kih ?istki ?ije ?rtve sada postaju vojni du?nosnici nakon ?to Mathias Rust "vara" protuzra?nu odbranu i spu?ta svoj avion na Crveni trg u Moskvi. Ta cijela afera je na kraju ispala izre?irana kako bi pale glave iz ministarstva odbrane (ukupno 2000 ?asnika) po?to se danas po javnim dokumentima zna da je Rust bio pra?en od protuzra?ne odbrane i vojnih aviona ali im nije bilo dopu?teno da ga obore.
Ako posmatramo kroz reforme 1988. godina postaje vrijeme Glasnosti kojom se dopu?ta kritiziranje putem javnih glasila partije i njenih ?elnika. Tako?er u nastavku ekonomskih reformi donosi se novi zakon kojim se omogu?uje osnivanje privatnih kompanija. Kako bi ova drasti?ma promjena se progurala me?u komunisti?kim ?elnicima u ovaj zakon je uveden akt da privatnici moraju pla?ati neubi?ajeno visoke poreze. Nedugo nakon prolaska zakona ovi nenormalni porezi ?e biti smanjeni na normalni nivo tako da se stvori "poduzetni?ka klima". U junu ove godine na partijskom kongresu Gorba?ov objavljuje svoje daljnje ?elje za stvaranjem jakog predsjedni?kog sistema i drasti?nog smanjivanja uticaja partije na politi?ki ?ivot dr?ave.
Proljetni izbori iz 1989. godine na kojima su mogli biti izabrane i osobe koje nisu ?lanovi komunisti?ke partije obilje?avaju crtu koja se nije smjela prije?i ako se htio sa?uvati Sovjetski Savez. U Kongresu Narodnih Zastupnika koji se prvi put okuplja tokom maja 1989. godine sjede komunisti i nacionalisti koji se nalaze u ?estokim prepirkama ?to se zbog politike Glasnosti prenose u domove na cijelom dr?avnom teritoriju. Jedna od posljedica tih izbora i Glasnosti tada postaje gra?anski rat izme?u Armenije i Azerbejd?ana dvije "bratske republike" Sovjetskog Saveza koji Gorba?ov bez obzira na svu dr?avnu vojnu mo? ne?e znati ili htjeti zaustaviti. Bez obzira na ?injenicu da su tokom 1989. godine komunisti?ki funkcioneri bili prisiljeni na izborno takmi?enje, Mihail Gorba?ov to odbija i na izborima bez konkurenta za predsjednika SSSR-a dobija samo 59 posto.
Kraj Sovjetskog Saveza
[uredi | uredi izvor]
Po?etak 1990. godine zati?e ovu dr?avu u totalnom rasulu pod rukovodstvom nesposobnog predsjednika. Tokom 5 godina njegove vladavine dr?avni bud?et je pre?ao s onog potpuno uravnote?enog na godi?nji deficit od 109 milijardi rubalja. Sli?no tome strani dug je u ovom istom razdoblju pre?ao s nula dolara na 120 milijardi, a ljudi su od posljedica slavljene Perestrojke trpjeli nesta?ice kakve nikada nisu do?ivjeli ! To zajedno s nemirima u republikama SSSR-a gdje se poslije izbora na vlasti pojavljuju nacionalisti koji ?ele punu nezavisnost dovodi do uni?tenja zajedni?ke dr?ave. Prvi potez u ovome smjeru postaje doneseni zakoni u Balti?kim republika gdje lokalni jezici dobijaju prvenstvo nad ruskim. Kako to prolazi bez reakcije Gorba?ova Armenija donosi svoju ustavnu odluku da njeni zakoni postaju va?niji od Sovjetskih na koje ?e ona mo?i ulo?iti veto. Po?to je i to prolazi bez reakcije Kremlja Litva odlu?uje u martu 1990. godine proglasiti nezavisnost ?to ponovno prolazi bez spomena vrijednog odgovora u svrhu o?uvanja ustavnog poretka. Ta situacija dovodi u svemu osim imena do kraja Sovjetskog Saveza po?to sada i ostale republike znaju da mogu proglasiti nezavisnost bez straha od posljedica. U posljednjem poku?aju o?uvanja dr?avne zajednice dolazi do raspisivanja referenduma u martu 1991. godine s pitanjem ako treba Sovjetski Savez nastaviti s svojim postojanjem. Bez obzira na podr?ci od referendumskih 76 posto bilo je prekasno za sve. Odluka Gorba?ova da se 20. augusta 1991. godine u Moskvi izvr?i okupljanje dr?avnih ?elnika Sovjetskih republika kako bi se slu?beno ubio Sovjetski Savez i stvorila nekakve nova unija je za tamo?nje patriote bilo jednostavno previ?e i oni su odlu?i preuzeti sudbinu dr?ave u svoje ruke. Na dan 19. augusta 1991. godine premijer Valentin Pavlov, potpredsjednik Gennadij Janaev, ministar unutra?njih poslova Boris Pugo, ministar odbrane Dmitrij Jazov i ?ef KGB-a Vladimir Krju?kov su preuzeli vlast i dali proglas kako je Gorba?ov smjenjen radi bolesti. Oni su u dokazu svoje aparati?ke radne povjesti o?ekivali da ?e taj proglas biti do?ekan u ti?ini od naroda koji se ne?e buniti. Kada je taj "mirni" narod iza?ao na ulice nisu znali ?to napraviti i prepu?taju vlast ponovno Gorba?ovu (jedan od zavjerenika je po?inio samoubistvo). Sada ponovno na vlasti on nastavlja s svojim projektom stvaranja nove unije koja se i potpisuje s Rusijom, Armenijom, Bjelorusijom i centralno azijskim sovjetskim republikama. Taj potpis na kraju ni?ta ne vredi po?to na novom referendumu Ukrajina 1. decembra 1991. godine progla?ava svoju nezavisnost. Belove?kim sporazumom iz 8. decembra 1991 godine predsjednik Rusije Boris Jeljcin, predsjednik Ukrajine Leonid Krav?uk i onaj od Bjelorusije Stanislav ?u?kevi? potpisuju smrt Sovjetskog Saveza i nezavisnost vlastitih dr?ava. Ovo stanje na kraju priznaje i Gorba?ov na bo?i? 1991. godine kada podnosi ostavku na svoj polo?aj po?to dr?ava vi?e ne postoji. Formalno Sovjetski Savez je ukinut 1. januara 1992. godine.
Strani agent
[uredi | uredi izvor]
Uni?tenje vlastite dr?ave koje je Gorba?ov izveo u kratkih 6 godina vlasti se u Evropi nije uspjelo dogoditi tokom pisane historije. Nikada u tako kratkom vremenskom razdoblju niti jedna velesila svoga doba nije propala tako brzo ?to otvara niz pitanja o njegovoj li?nosti. Posmatraju?i iz dana?njeg doba zvu?i nevjerovatno da bi strani agent nakon stupanja na ?elo diktature nastavio svoje prija?nje poslove, ali s takvim pogledom se zaboravlja na?in razmi?ljanja tokom hladnog rata. Tada su osobe veoma ?esto postajale izdajnice svojih domovina ne radi novca nego radi ideala po?to su vjerovali da na drugoj strani raste "zelenija trava". Da li je sam Gorba?ova bio preobra?en od agenata druge strane (mo?da tokom posjeta Belgiji 1972 godine) ili je povjerovao u propagandu od CIA je neva?no za cijelu pri?u. Kao agent KGB-a on je veoma dobro trebao znati kako je proklamirani cilj propagande druge strane bio uni?tenje tradicionalnih vrijednosti i njihova zamjena ameri?kim.
Sve njegove mjere tokom vladavine su provedene u poku?aju kopiranja ameri?kog sistema. Vjeruju?i u ameri?ke ideale on otvara privredu poduzetnicima, daruje slobodu medijima i uvodi ameri?ki predsjedni?ki sistem. Sve osobe koje se nalaze oko njega znaju da je to put u katastrofu, ali Gorba?ov zna svoj smjer i uni?tava politi?ke protivnike. Jedini problem u toj definiciji je da su ti protivnici sve osobe koje imaju uvid u stvarne posljedice Perestrojke i Glasnosti. Godinu dana nakon osvajanja vlasti Gorba?ov je okupio novi Polibiro od 12 ?lanova (koji imaju pravo glasa). U tom kratkom razdoblju 1986. – 1990. godina svi ?lanovi Politibiroa ?e biti zamijenjeni osim "nepogre?ivog" vo?e. Novi politibiro iz 1990. godine je gotovo odmah uvidio da nastavak Gorba?ovljevih reformi dovodi do smrti SSSRa pa se pobunio u poku?aju spasa dr?ave ali im je nedostajalo pobjedni?ke odlu?nosti.
Ironi?no zvu?i da je Sovjetski sistem propao ba? radi toga ?to je diktatorski element re?ima upotrijebljen protiv njega samog.
Kasniji ?ivot
[uredi | uredi izvor]U junu 1993. Gorba?ov je postao predsjednik organizacije Green Cross International. Tri godine kasnije (1996.) neuspje?no se kandidrao za ruskog predsjednika. Tako?er je bio predsjednik Me?unarodnog fonda socio-ekonomskih i politi?kih studija poznatijeg kao Gorba?ovljev fond. Dana 20. septembra 1999. do?ivljava te?ak udarac jer u bolnici u Münsteru, oboljela od leukemije, u dobi od 67 godina umire Gorb?ovljeva supruga Raisa Makismova Gorba?ov.
Za svoje zasluge na me?unarodnom planu primio je Nobelovu nagradu za mir.
Dana 30. augusta 2022. godine, Gorba?ov je umro u Moskvi nakon duge bolesti.[1]
Ocjena
[uredi | uredi izvor]Dana?nji pogled na vladavinu Gorba?ova zavisi iz koje se perspektive gleda. Ako se njegova vladavina promatra iz zapadne Evrope on je slavljeni dr?avnik koji je okon?ao hladni rat, povukao vojsku iz Afganistana i omogu?io ulazak demokratije u cijeli isto?ni dio kontinenta. Ruski pogled na njega je dijametralno suprotan. Gorba?ova u njegovoj zemlji (nema veze ako je to na primjer Rusija ili Bjelorusija) smatraju najnesposobnijim vladarem u historiji koji je donio petnaest godina patnje i uni?tenje Sovjetskog Saveza. Budu?e generacije ?e ga vjerovatno pamtiti sli?no dana?njem ruskom razmi?ljanju zbog toga ?to je izgubio hladni rat i uni?tio vlastitu dr?avu.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Preminuo posljednji predsjednik Sovjetskog saveza Mihail Gorba?ov". Klix.ba. 30. 8. 2022.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Mihail Gorba?ov na Wikimedia Commonsu
.svg){kind=small} | ||
Normativna kontrola  |
|
|---|